Besplatni Hosting | Web Hosting | Zakup Domena | Supetar - Brac - Croatia | eRačun eposlovanje.hr | Mikrotik Web Shop | Croatia Holidays | Apartments Croatia
Besplatni Hosting | Web Hosting | Zakup Domena | Supetar - Brac - Croatia | eRačun eposlovanje.hr | Mikrotik Web Shop | Croatia Holidays | Apartments Croatia
Besplatni Hosting | Web Hosting | Zakup Domena | Supetar - Brac - Croatia | eRačun eposlovanje.hr | Mikrotik Web Shop | Croatia Holidays | Apartments Croatia

Z A G O R

Naslovi originalnog izdanja

     

Naslovi ,,Ludens Extra'

     

Naslovi ,Zlatna serija'

   

  Broj 119 je izaao juna 1975, a reprint je bio Aprila 1993 godine.
  Bes Osaga

  Tekst i scenario: Gvido Nolita - Crte: Franco Donateli
  Naslovi: Galijeno Feri

  U Stonvilu, Bili Boj Kirbi, izlazi iz saluna pijan. Iz obesti on ubija indijanca i mladu indijanku, koja je ena Vakope, poglavice Osaga. Niko od stanovnika nije se usudio da to sprei.
  Zagor eli dovesti ubicu pred lice pravde, no metani ga brane. To je ipak sin monog Alana Kirbija, vlasnika rudnika od koga veina u tom mestu ivi. On je u stvari pravi gospodar Stonvila. U meuvremenu, Osage su krenuli da namire dug koji su im naneli beli ljudi...

  Broj 120 je izaao jula 1975, a reprint je bio Aprila 1993 godine.
  Uhapeni Bili Boj!

  Zagor je sklopio dogovor sa Vakopom: On e uhapsiti Bili Boja da bi mu se sudilo, zauzvrat, poglavica Osaga mora zadrati svoje ratnike od daljih napada na grad i one koji u njega dolaze.
  Uprkos Alana Kirbija koji nudi mnogo novca, Zagor uspeva da se dokopa momka i pored vojske osoblja njegovog oca. No tada, svi su protiv Duha sa sekirom: Kirbijevi ljudi, erif i njegovi zamenici, i dobar deo stanovnika Stonvila...

  Broj 121 izaao je avgusta 1975, a reprint je bio maja 1993 godine.
  Dan pravde

  Dug i teak je put do Stonvila. Zagor vodi Bili Boja, ali je progonjen od Kirbijevih ljudi, koje predvodi Meksikanac Pako. On se ne slae sa idejama svoga gospodara, ali ipak ostaje veran. Zagor provodi noi sa otvorenim oima, jer oekuje napad njegovih progonitelja. Ako zaspe, zna da se vie nee probuditi!

  Broj 122 izaao je septembra 1975, a reprint je bio maja 1993 godine.
  Zbogom, crveni brate!

  Pria i scenario: G. Nolita - Crtei: Franco Donateli - Feri Galijeno
  Naslov: Feri Galijeno

  Uprkos svih prepreka Zagor dovodi uhapenog momka u Stonvil. Osvanuo je dan suenja Bili Boju. No, sudija i porota su potkupljeni, a svedok protiv Bilija, poteni Beni Vikers, je diskreditovan jer je prikazan kao ljubitelj alkohola. Potomak monog Kirbija je tada osloboen, a Zagor, iscrpljen od umora i putovanja, ne moe uiniti nita. Ipak moda e Vakopa imati svoju osvetu...

  U originalnom broju: od strane 3 - 54, kraj ove avanture (Nolita - Donateli). Na stranama 55 - 98, poetak prie "Avanturista" (Nolita - Feri).

  *Redosled originalnih naslovnih strana je kod reprinta bio promenjen, pa je kao takav bio objavljan u ,Ludens extra'.
  *U zlatnoj seriji ova pria je objavljena u tri nastavka, tako da je jedna naslovna strana (etvrta u prvom izdanju originala), objavljena kasnije u drugoj prii, pod naslovom ,Zagorova pravda'.

Sve strane iz brojeva 352. 353 i 354, koji su objavljeni u Zlatnoj Seriji:

  Uhodavanje u vestern prie je kroz brojne predhodne epizode uinilo da Sero Boneli (G. Nolita) postaje sve bolji. Tako da ova epizoda, kao i predhodna koja se zavrava sa naslovom ,Poslednja rtva', od brojnih Zagorovih avantura moe spadati u red boljih iz onog, a moda i svih vremena.
  Ipak i pored toga to se ova epizoda izdvaja meu boljima, postoji odreenih propusta zbog kojih se umanjuje kvalitet inae dobre prie. Tome je svakako doprinelo vie nepotrebnih ili neloginih detalja. Meu prvima je svakako poetak od skoro 30 strana koje nemaju neke veze sa glavnom radnjom. ikove nevolje i nain na koji je pokuao da rei problem svoje gladi mogu biti komini, ali se nikako ne dopunjuju sa celinom. To u ono vreme verovatno nikome nije ni smetalo, jer je vei broj stranica znaio i odreeni prilog koji se mogao ubrojati u korist kvaliteta. A tada je tih 30 stranica moglo da ide u prilog tome. Nakon nevezanog uvoda uz ikove nevolje sledi pravi poetak. Zagor i iko stiu u Stonvil i bivaju zateeni onim to u gradu mogu da vide.

  Beli naseljenici i Indijanci se mimoilaze na ulicama grada bez da obraaju veu panju jedni na druge. Tek neko od njih se odazove na pozdrav kao to je to uradio i Zagor kad ga je doziva ,Divlji konj'. On tada upoznaje Vakopu poglavicu Osaga.
  Sa takvim stanjem u gradu, nakon ruka i uz pie iko je rekao Zagoru. "Uskoro e okaiti o zid svoj revolver i sekiru". Upravo tada je sledilo ono to je negiralo te rei. Odjeknula je pucnjava, i dok tri pijana gosta izlaze iz saluna na ulicu, oni trae razonodu sa kojom bi nastavili tamo gde su prekinuli. No za takvu vrstu razonode nisu bili spremni indijanci koji su se sa njima mimoilazili na ulici. Navaljivanje pijanih uticalo je na indijance da se brane, ali njima to nje ilo u korist. Razdraeni mladi vie ne puca u vazduh nego u ljude koji se od njega brane. I pre nego to je Zagor stigao da se umea ,Divlji konj' i ena poglavice laeli su na ulici pogoeni hicima od ruke Bili Boja.
  Ono to dalje sledi moe se rei da prelazi okvire ove prie i zato je ini jednom od boljih.

  Zapravo ono to prelazi iz okvira ove prie i utkano je svaiji ivot, bez obzira da li su toga neki svesni ili ne, jeste da monici koji su prigrabili materijalno bogastvo misle da su nedodirljivi, (a kroz sistem koji su razradili kao A. Kirbi, oni to i jesu). No takav sistem ma koliko dugo da traje ne moe opstajati veno, jer se temelji na strahu od sile i potinjavanju moi, a to ne izgrauje sistem nego ga izjeda, tako da kada izgleda da je u najveem usponu, on tada naglo krahira.
  Moda se upravo to dogodilo i starom Kirbiju, koji sa smru svoga sina vidi dokle je mogao da se uzda u sistem koji je bio potinjen i potkupljen od strane njegovog materijalnog imetka i moi koju je na tome gradio. Njegove rei; "Sve je poelo od Bilija, pa treba sa njime i da se zavri", ublaavaju ili sakrivaju lo uticaj koji je on imao na sina i ljude koji su bili sa njime, a sa time i stanje koje uzrokovao u gradu koji je postao deo njegovog sistema. A upravo ovo shvatanje je ono to se vraa u okvire prie, jer stvarnost je surovija i od prie. Po tome da mnogi moni i silni bez obzira na stradanje i patnju koju su uzrokovali ne ele da vide ili progledaju, pa nastavljaju dalje do potpunog unitenja i neprijatelja i sebe. Ali, 'niko nije pobedio neprijatelja dok ne pobedi sebe!' To se ipak malo moe prepoznati u ovoj prii gde je nakon smrti svog prijatelja i ene Vakopa bio spreman da rtvuje sebe da bi se osvetio.
  Ovo su upravo oni detalji o kojima bi trebalo bolje da se razmisli. Da li bi se ijedan ovek koji je osetio mo koja proistie iz nagomilanog bogastva, mogao povui pod uticajem savesti i priznati svoju krivicu i lo uticaj, koji je kao takav imao na svoga sina ili druge ljude oko njega? Sledee je da li bi ,ovek' koji ima na raspolaganju celo pleme izbegao vee stradanje svojih ljudi i sam odluio da zadovolji pravdu svestan da pri tome mora da rtvuje i sebe?

  Ukupno sagledano Boneli je uradio priu koja moe da se odnosi na svako vreme i mesto. To to ima nekih propusta moe da se prevazie sadrajem koji je vie namenjen za razonodu, iako bi mogao da dobije i ozbiljniju publiku. I Donateli je sa svojim crteom bio solidan, mada ima propusta, kao na primer niz slika na kraju prie kada Vakopa napada Bili Boja i erifa ali se u njegovoj ruci nigde ne vidi no. Ocena njegovog rada moe da proistie iz prie, pa je zbog toga ona na viem nivou.